pano mosola ngangho’ʉ ci mamespingi no ya’azuonʉ, mosocu tuvcongʉ hocuc’ola noepohʉ namo cihi ci okosi. homio, ohsi nana usa no hahocngʉ no meefucu ho tʉtpʉta ’e mamespingi, ho hafa emo’usnu maita’e no na’no fuengu, tacunic’o to oko ho isi eutotaveia to inosi ho yainca, “ biebimi to ’oahngʉ. ”
ho mohcu emomcovhi ho mino ceonʉ, mio nana asngʉcʉ tibkocʉ no ehti no evi, ho teongasi no ihe mia ci ceonʉ na mamespingi, ac’ʉhʉ ho micu sʉc’ʉhʉ no hnou no meefucu cimo yono fuengu, ntesi akoeva no humii honcila meelʉ toekameosʉ.
o’amos’a ake’i meelʉ toekameosʉ, ci isi’so asngʉcvac’o pocenga to meefucu, avaho mio’so mah’mahafo ’o mamespingi, te’so ma’nga ngoveo honci mioci toekameosʉ. mohcula aʉlʉ aomane homo no’upu no meefucu ho yono na’no fuengu, o’amo noana’o ohsicula peyafa na oko ci ohsi ngho’ʉ, o’a namo ma’to’tohʉngʉ no mioci pkaako, ci tesis’a pohcingha to meefucu na oko.
aamzocu saasmoyʉskʉ na oko, leasi asngʉcva eyahahafa no meefucu ho e’ohʉ, ohsi nana mi’usni no inosi na oko ho yainca, “ ho tekola fiho e’ohʉ, tekola miikikieingi ho ’o’aiti, honcikola baito nomo yaa ezoyʉa, zou ic’o na ohtola ei’mii. ” ohsicu acʉha eʉsvʉta ta oko, ho poa cohivneni na ohe ei’mizi.
mosocu esmi no emoo no khe’eanga, ohe nana poa yʉmeʉmʉ ho to’usni, yaeza poa totoefʉngʉ no aemanahe, ohe ’ae’aenguza honcihe teov’oha no meefucu. o’amo aomane micu esmi namo meobango, ohec’o osnia tuocosi no meefucu na khe’eanga ho yainca. “ pano mo ahtu esmi tan’e ci cou? ” yut’inga no khe’eanga ho yainca. “ ’a panto, micu ake’i noana’o nemo sucaefi, teko nana amaka teov’oha! ” mohcu nana yusuhngu na meefucu ho aha’o mongsi no hiasi nac’o, maiyʉesʉ hocu maine’e ne na’no fuengu.
micu i’vaho e’ohʉ ’o na’ina ho emomaine’e, mohcu alʉ ’eopsi ho mohcu sʉc’ʉhʉ no emoohe, mo nana yono ciengona no hifi na inosi ho eʉbʉbʉ, yainca no ohsila teongasi ci oko. “ ci mais’a eʉbʉbʉ to ino eni? ” isis’a taakoknueva na koyusi, isic’o asngʉcva yainca micu kuzo ’o inosi, ho ihe o’teahta elʉa, acʉhʉ na’no kokaekaebʉ ho ’aveoveoyʉ homo meelʉ i’vaho yupteilʉ ’emo conoemoo.
懷孕的ya’azuonʉ,和兒子一起生活。有天她被meefucu抓去深山裡,兒子聽到母親的回音「去找親戚。」她一路折斷樹枝放在路上,等待逃跑,後來生下小孩,小孩已長大,meefucu常帶他去打獵,媽媽把來龍去脈告訴少年,提醒他打獵時要看四周,有旱田種植農作物,是我們原來住的地方。某天他們順利逃離meefucu家,往旱田方向去,媽媽在家後方吹竹片,被留下的那位兒子知道是媽媽吹的!家人重逢開心又感恩。