pano mosonanala ’enepio ci haahocngʉ no cou, moso nana seolʉa no yono aemana no emoo, ci moson’a cmʉ’ho ho moso e’ohʉ eya fou, mio nana suteuyunu ho ake’i sangeau, mio asonʉ ake’i mayo, cino na’no kokaekaebʉ ho micu maine’e.
ine mio cimo saipa ’aoko mongsi na oko, ho o’te tmalʉ ho isi ao’pova no inosi, isi hafa emoyafo no inosi, ho teongasi no coca, ake’i aomane osni tosvo mukeici, ’iyama isi nana aiti namo yac’ʉ no fatu, cimo yono omia ho m’ocu ci o’a isi honga ci cou, ’osnia eʉsvʉta no inosi, eyaakaka no inosi na oko, ho poa eʉsvʉtneni nomo no’ayumonʉ ci haah’o na isi aiti ci cou, ihec’o at’ingha cocvi ho yainca, “ ’a asonʉ kuhku no t’ee cimo eya f’ue ho ana. ha. ha. ha. ” uk’a cimo tmaakoknuyu to e’e to oko.
micu yofna, mio nana i’vaho ’aoko mongsi na oko, isi nana i’vaha hafa no inosi ho uhno coca, ho micu uhno coca micu ’osni tosvo mongsi na oko, siho isi hafa yʉmeʉmʉ no emoo, tec’o ’osni mongsi, ohsi moezacu hafa no inosi ho emoyafo ho totoefʉngʉ.
o’a ihe cohivi nomo no’ayumonʉ ci haahocngʉ, ho panto tee uso ho pohcinghi ci hangʉ, ihe’so o’te taa’uiva ’o e’e to oko, micu nana acʉhʉ hafsʉ, hocuc’o mohcʉngeʉ no aukukuyungu no pupuzu, at’inghi maayaenou na mion’a ma’tʉtʉs’ʉ ho yainca, “ te’o otueva ta pngiei, tahe ko’ko s’epici no hangʉ. ” hocu maita’e acʉhʉ oengʉtʉ.
’o moso ’aoko mongsi ci oko, ohsi anana’va hafa to inosi, e’mamcovhi tees’a asngʉcʉ mongsi, hocu noʉlʉlʉ totoefʉngʉ. homo esmi ’omo pak’i ci yatatiskova, o’a ihes’a ake’a teolʉi to hangʉ, alʉ yʉesʉ ho ’aveoveoyʉ ’o inosi to oko, honci o’te ’aoko mongsi ’o oko, asonʉ o’a tes’a tiv’ov’ohʉ totoefʉngʉ ’e na’ina.
ahoi ho mio, o’ana mosola suyumo tomo yusno hosa no cou na hangʉ.
有群鄒族男人剛剛打獵回來圍在一起聚會,傍晚時,有小孩一直哭,媽媽帶小孩去外面就不哭,看到一個不認識的人站在石頭上觀望。媽媽讓小孩去告知鄒族男人,但他們以為是小偷找地瓜來吃。晚上,小孩又哭,媽媽再帶他去屋外,一到屋外小孩馬上不哭,媽媽帶他去屋外待著。
鄒族男人倒在火爐邊睡著,差點被全滅,只剩還有知覺的人用最大力量反擊後反敗為勝,只剩1位敵人回到部落,勉強說完話就死了,從此再也不敢攻擊那個鄒族部落。