talʉi ’o h’oehangva ne luhtu, isi yainca to mameoi...
’o yane luhtu, zou ’oahngʉ ta tfuya ci mosola puezuna ne luhtu ci cou a’toana, ine mosolan’a botngonʉ ’o cou ne’e, mosola iachi yaa kuba. ’o nia kuba ne’e zou yulunana ’o moso aʉt’ʉcʉ.
homo yone’e ’e cou, lahe asngʉcva ocea ’a’usni ho pohcʉcʉha to sbukunu. conci hie, cihi ci maotano no sbukunu mo mi’usnu tomo botngonʉ ho yainca “ teto usa ho pohcʉcʉha ’o cou to huhuv’oana ne luhtu, ’o cou to hosa to ic’o, o’amo na’no botngonʉ, o’ucu i’momcovhi ho usa ho ’o’aiti, mio na’no ʉmnʉ ’e hie maitan’e, ’a tee usa ho suyumi. ” yut’ingi ’o mameoi ho yainca, “ ahoi ne noana’o ac’ʉhʉ maitan’e, o’a isis’a ahta suv’ohi ’o cou ne’e, tetonana…. ” o’a isi eepʉnga to mameoi ’o isi e’e.
’osni yut’ingi ho mainca ’o maotanohe, “ teto usa, teto ahoza to moc’o hochia ho kakutia ci cou, tatocu yaeza ’a’usni ’o pupuzuhe. ” micu acʉhʉ smouyu’ho hocu p’usnu to hosa no cou, ihec’o’so ’ahʉya usa ho suyumi ’o huhuv’oana to cou ne luhtu.
ine micu ohcum’u to hosa no cou ’o sbukunu, ihec’o ’osnia cohivi to cou ho pantomo mioci pohcinghi ta hosa, ’osnia e’teuyuna to yuozomʉ ’o maamespingi ho yainca... “ micu esmi ’o tee pohcinghi ta hosa, hafa ’o ’o’oko ho uhta hcuyu i’pepe ho aiti, honci ausuhcu kakutia ’omo sifʉhngoya, isicu cohivi ho mimza(mimia) o’te atpʉtʉ, temu aupcieva hafa ’e ’o’oko, ho yuovei ne tfuya. ” ihecu hafa to maamespingi ’o ’o’oko ho uhto hcuyu.
ine mio, ihe nia’te poh’cʉcʉha to cou ’omo pohcinghi ci sbukunu, to ataveisi micuc’o cihi ’o isi potngacva ci sbukunu, yainca to mameoi, “ ’e micuc’o cihi, o’a tee ’ahʉya opcoza, teto seo’eisi ’o emucusi ho poa yuovei to hosahe, ho poa eʉsvʉtneni to ’oahngʉsi, ’alaeno maica ’e ataveisi tamo suyumo ta cou. ” ahoi ho mio, kuici noana’o ho leahe o’tena seecʉ’ha suyumi to sbukunu ’o cou ne luhtu.
久美的鄒族是特富野的親屬。久美常受他族攻擊。他族勇士從未打贏久美,但勇士決意要去攻打鄒族的部落huhuv’oana。鄒族警覺有人要偷擊部落,召集婦女帶小孩去山頂,若黑衣越來越少,馬上回大社特富野。婦女站在山頂觀看,穿黑衣服的越來越少,決定回去幫族人。鄒族人差點全部消滅來攻擊的他族,長老說:「讓一個人活著回去傳話,攻擊鄒族就是這下場。」
從那時有很久的時間,他族不敢再攻擊久美的鄒族。