moso la yonta fuengu ’e sayungu ne moson’a la oko, maica mo uhne yafana ho yahioai ’o maameoi taini, ko’ko ohecu hafa yone yafana, mitacu toaveiveia ho o’ana mita ahtun’a yuovei ta fuengu, lata asngʉca talʉa ta sayungu ‘o ma’o’oahngʉ taini, aavaho ’o inoconi taini ci tanivu, zou aʉlʉ ohaeva to ino taini, ’avai ’o ongko to oko nosi hahocngʉ, mihin’i ake’i yuansohʉ, mohin’i la asngʉcʉ noepohʉ ho peispak’i, la yone fuengu ho yaahioai ’e ’avai, la asngʉcʉ e’ohʉ ho mimimio ne fuengu ho eafou, la aasvʉtʉ uhto toaphoyʉ ho tihtiseiti to mayoyongo.
mo seolʉa no tosvo no homu’eina ’o lata yoni ci ’oyonatoatmopsʉ ta sayugnu, mo to’sina’o, ko’ko mita meelʉ uhne fuengu ho biebimi to ma’o’oahngʉ. isi yungeova to ’avai ne sʉa’fʉnʉ ho hafa maine’e. ine micu sʉc’ʉhʉ to emoo ta ’avai, isi hafa mimimio ho bobaito to aukukuyungu, maica ho micu a’ʉmtʉ nona’o ho mita o’tena ahtu yuovei ta fuengu ’e sayungu, mita na’no buuhno’na’o ho micu na’no aezuhu ’e ohta la yoyoni ne mohtan’a la oko.
ita talʉa ta sayungu hola aʉt’ʉcʉ to snosnoecavʉ ’o inoconi taini, isi tuocosi ’o ’avai, “ mo yonenu na lasi aʉt’ʉca to inoconi ci snosnoecavʉ ? ” isi yainca ta ’avai, “ ‘amo yonta ciengona ta’e,” isicu eno hafa uhto lasi yoni aʉt’ʉcu to snosnoecavʉ to inosi.
ine tec’u yʉmeʉmʉ to emoo no teo’ua, matesi ‘osnia smo’usni to hanahana ho ’ucia peobanga, mita mukeici ho toekameosʉ ‘e sayungu.
mainca ’e sayungu, “mo mainci na’no pak’i si hanahana!” ita at’inghac’o cocvi ta ’avai. ita i’vaha tuocosi ta sayungu, “zou ’o’okosi tamo yuuhnguzu ta ecuu?” yainca ta ‘avai, “ o’asa’a, ’a viivi no hanahana ” isi eʉsvʉsvʉta ta ’avai hola teaineni ecuu ’e hanahana, o’ala luea pkaako, a’vinano la ayoca skoa yopngua ho tec’u meiv’ohu.
mihin’i emo’usnu to po’ovnʉ, mo coni ’omo toh’iei cimo meoi no feʉ’ ʉ, mo tuyu ’omo nun’u ci okosi, ita tuocosi ta sayungu, “ leamu p’ani no cuma ’e engha man’i ci lamu aʉt’ʉca ci snosnoecavʉ? ” yinca ta ’avai: “ mamo mav’ov’o ‘o lamia peela p’aeni, maito maeemcu, f’ue, cnʉmʉ ho saietungu, lasic’o acʉha peela ana ta feʉ’ʉ. lamia eaneni to faaf’ohʉ ho samaka si teo’ua, yaeza aasvuta yaaneni to kokeut’ee ho p’aeni ta hanahana ho ’ahilu.”
Sayungu常常想念山上的親人,特別是姨媽,她兒子叫’Avai,他們年齡相彷,以前常一起玩耍。
Sayungu放暑假回山上,’Avai去接她、帶她逛逛。Sayungu問:「姨媽的雞鴨養在什麼地方?」當他們走到雞舍,白鵝衝過來想要攻擊,Sayungu驚叫逃離。Sayungu問:「在池塘游泳的的是鵝嗎?」’Avai回答:「那是鴨。」接著說明有池塘,鴨就不會飛走。走到豬舍,Sayungu說:「這麼多的家离家畜你們怎麼餵?」Avai說:「籐葉、地瓜、香蕉、木瓜、昭和草、苦苣餵雞,撿蝸牛餵鴨鵝。」