113 年全國語文競賽臺灣原住民族語言朗讀文章 【鄒語】 高中學生組 編號 3 號
na hia ei’mizi no tothuca no pai

mo maica ’o ohela yu’o’engha no ei’mizi no tothuca no pai ta cou, ine noana’o, osi la esmia nomo kuici ’atutumio ’e hpʉhpʉngʉ, moso ahoi nona’o vovoezʉ ho na’no keolo, osicu auska esmia nomo taso ci poepe ho kuici meoi no cmoehu, moso a’ʉmtʉ na’no ’atutumio ’e yatatiskova, la ngoveo hote mici yaa note ’o’ana.

pano moso yʉʉlʉlʉ ho taso ci hahocngʉ, nana nia psuya na ongkosi, moso mici to’usnu ho biebimi note peela ‘o’ana no cou, moso emo’usnu no fuengu ho meia fsoi, moso elʉ nomo na’no kahkʉmnʉ ci fsoi, mo kokaekaebʉ homo elʉ nomo na’no kahkʉmnʉ fsoi, o’ana te tumzo no seova na ‘oahngʉ honci peela hafa maine’e.

 moso bitotonʉ na nia pasuya ho ’ucia tum’um’i na fsoi, at’inghi mo’so angu yumsu‘eonʉ na fsoi, ko’ko isicu eno moeza pa’ea, ‘upena hoisicu engha peumsu’eona, o’a isis’a ahta peʉc’ʉha, micu amzo na’no ngoseo, at’inghi o’a mos’a mako mici tosvo , ma tesi amia peic’ʉha to mʉ’eona ta ceoa, mo na’no yamci ho isi cu aiti, ’iamamo alʉ h’unasi ci hpʉhpʉngʉ ’e mʉ’eona ta ceoa.

mo nana botngonʉ ’o la yonto mʉ’eona ta coeoa ci yatatiskova, at’inghi mo na’no yu’a’o’okosi ci cou, moc’o nana mais’a sosea, o’a la meelʉ yupeahngʉyʉ, mo nana na’no otngaso no lahe ’o’ana, ihe nana buemeala p’op’ani na nia pasuya homo esmi, a’vinano tec’u seolʉa no tov’oha na ihe mʉemʉ’a ci pai, mo kokaekaebʉ ho mici m’ene no tesi hafa maine’e ho teai tothuca, isi yainca no koyusi, “ma ta’u aothomʉ m’ehʉhʉyʉ no ta’u teai tothuca ci pai, tena la eno asʉngʉcʉ meelʉ yaa ’oanʉ ’e cou ho o’te tumio no seova.”

at’inghi ma tehe’so na’no ngohia , o’a ihes’a ake’a ’ucia teomi homo mici m’ene no tesi hafa ci pai, upena homo mici e’sasoe, tahec’o ahʉya elʉa, la mais’a sosea ho yʉmeʉmʉ to maf’ʉf’ʉsʉsi ho koyusi ho ngʉcʉsi ho ’ahʉya elʉa nan tesi ’ucia e’sasoeza ci pai, mohcucu conohie ma’to’tohʉngʉ na nia pasuya, mate yainenu ci hafa na pai tahe o’te cecei? mo ma’to’tohʉngʉ maita’e, micu atavei ma’tuhcu no tesi hia mahafoa, ma tesi’so bumemeala efʉnga to ho’husi na pai, ine tec’u mongoi to mʉ’ena ta ceoa, ihe aucunva tiseseita ’o mafeafeangosi ho i’eima honci e’sasoe no pai, mo’so angu ocmʉyʉ ’o ho’hu to pasuya, a’vinano mon’a maseoco ci hahocngʉ, o’a ihe eno ala po’eicia ho i’eima cimo angu sʉmcʉ, ko’ko isicu eno peela e’sasoeza ho hafa uhta ceoa na pai, osicu laeno thuca ta ceoa ’o pai, mohcula no o’tena aoko tumio no seova ’e cou.

113 年全國語文競賽臺灣原住民族語言朗讀文章 【鄒語】 高中學生組 編號 3 號
穀種起源

鄒族穀子的起源說法是這樣的,相傳在很久以前,發生大天災,旱災、風災、水災,人們吃食很困難。有位年輕力壯的人叫pasuya,為解救饑荒,他到山上挖葛瓜。

pasuya找到一個粗大的葛瓜,他很高興地使盡力氣,深深地挖,但一直都沒有挖到盡頭,雖然pasuya很辛苦,也只能耐心努力地挖下去。最後挖穿了地心,竟挖到地底世界。pasuya驚奇的叫一聲:「這裡真的是奇妙的世界!」 

地底下有很多人,長得矮小似小螞蟻,他們無法通話,但生活似乎很富足,又看到他們的農作正是稻黃成熟的季節。pasuya暗自高興,想帶幾粒穀子回家,但他們嚴格管制穀子外流,pasuya毛髮間、耳孔、鼻孔受到嚴格的檢查。pasuya終於想到了一個辦法,他把穀子藏在包皮裡,因為他尚未娶妻,且是處男,他們不敢檢查,pasuya終於順利把穀子帶離,回到地面種下穀子,解救可憐鬧饑荒的同胞。

 

文章資訊
文章年度
113
文章編號
3
文章組別
高中
文章語別
鄒語
族語標題
na hia ei’mizi no tothuca no pai
漢語標題
穀種起源
文章作者
溫英傑
漢語摘要