朗聲四起

113 年全國語文競賽臺灣原住民族語言朗讀文章 【鄒語】 高中學生組 編號 3 號
na hia ei’mizi no tothuca no pai

mo maica ’o ohela yu’o’engha no ei’mizi no tothuca no pai ta cou, ine noana’o, osi la esmia nomo kuici ’atutumio ’e hpʉhpʉngʉ, moso a’ʉmtʉ na’no ’atutumio ’e yatatiskova, la ngoveo hote mici yaa note ’o’ana.

pano moso yʉʉlʉlʉ ho taso ci hahocngʉ, nana nia psuya na ongkosi, moso mici to’usnu ho biebimi note peela ‘o’ana no cou, moso emo’usnu no fuengu ho meia fsoi, moso elʉ nomo na’no kahkʉmnʉ ci fsoi, mo kokaekaebʉ homo elʉ nomo na’no kahkʉmnʉ fsoi, o’ana te tumzo no seova na ‘oahngʉ honci peela hafa maine’e.

moso bitotonʉ na nia pasuya ho ’ucia tum’um’i na fsoi, at’inghi mo’so angu yumsu‘eonʉ na fsoi, ko’ko isicu eno moeza pa’ea, ‘upena hoisicu engha peumsu’eona, o’a isis’a ahta peʉc’ʉha, micu amzo na’no ngoseo, at’inghi o’a mos’a mako mici tosvo , ma tesi amia peic’ʉha to mʉ’eona ta ceoa, mo na’no yamci ho isi cu aiti, ’iamamo alʉ h’unasi ci hpʉhpʉngʉ ’e mʉ’eona ta ceoa.

mo nana botngonʉ ’o la yonto mʉ’eona ta coeoa ci yatatiskova, at’inghi moc’o nana mais’a sosea na hia ‘o’okosia, o’a mo meelʉ yupeahngʉyʉ, mo

nana na’no otngaso no lahe ’o’ana, ihe nana buemeala p’op’ani na nia pasuya homo esmi, a’vinano tec’u seolʉa no tov’oha na ihe mʉemʉ’a ci pai, mo kokaekaebʉ ho mici m’ene no tesi hafa maine’e ho teai tothuca, isi yainca no koyusi, “ma ta’u aothomʉ m’ehʉhʉyʉ no ta’u teai tothuca ci pai, tena la eno asʉngʉcʉ meelʉ yaa ’oanʉ ’e cou ho o’te tumio no seova.”

at’inghi ma tehe’so na’no ngohia , o’a ihes’a ake’a ’ucia teomi homo mici m’ene no tesi tothuca, upena homo mici e’sasoe, tahec’o ahʉya elʉa, la mais’a sosea ho yʉmeʉmʉ to maf’ʉf’ʉsʉsi ho koyusi ho ngʉcʉsi ho ’ahʉya elʉa nan tesi ’ucia e’sasoeza ci pai, mohcu conohie ma’to’tohʉngʉ na nia pasuya, mate yainenu ci efʉnga tahe no o’te cecei?

mo ma’to’tohʉngʉ maita’e, micu atavei ma’tuhcu no tesi hia mahafoa, ma tesi’so bumemeala efʉnga to ho’husi na pai, ine tec’u mongoi to mʉ’ena ta ceoa, ihe aucunva tiseita ’o mafeafeangosi ho i’eima honci e’sasoe no pai, mo’so angu ocmʉyʉ na ho’hu to pasuya, a’vinano mon’a maseoco ci hahocngʉ, o’a ihe eno ala po’eicia ho i’eima cimo angu sʉmcʉ, ko’ko isicu eno peela e’sasoeza ho hafa uhta ceoa na pai, osi cu la eno peela thuca ta ceoa ’o pai, mohcu la no o’te na aoko tumio no seova ’e cou.

113 年全國語文競賽臺灣原住民族語言朗讀文章 【鄒語】 高中學生組 編號 3 號
穀種起源

鄒族穀子的起源說法是這樣的,相傳在很久以前,發生大旱,人們沒有食物。pasuya為解救饑荒,他到山上挖葛瓜。pasuya找到粗大的葛瓜,他使盡力氣地挖,竟挖到地底世界。pasuya驚叫:「這裡真是奇妙的世界!」地底下有很多像螞蟻一樣的小矮人,他們說不同的語言,生活似乎很富足,彼時正是他們稻黃成熟的季節。pasuya暗付,要偷帶幾粒穀子回地面,但小矮人堅拒穀子不能外流,pasuya把穀子藏起來,終於把穀子帶到地面,解救了饑荒。

文章資訊
文章年度
113
文章編號
3
文章組別
高中
文章語別
鄒語
族語標題
na hia ei’mizi no tothuca no pai
漢語標題
穀種起源
文章作者
摩奧.悟吉納(溫英傑)
漢語摘要