ona’i arongongadhiname maava’i dhona ’Aomo, pi’amadhalaenga tovalrevalre’ae. dhona’i apaokelangadha valrio lropengenga o’i valrevalre’ae talrodho, mani oiname ’i valrionai. ona’i ’Aomo aoadhiname ’Oponoho, ka omi’akai ka menenga ma’apicongo tapasolasolate, taka’aomo, taposavo’ovo’oe la tapi’api’a alrace. ona’i kala’Aomae maeaea ’aomo mani poelrelre masolrialria pasolasolate, ka’aomo, posavo’ovo’oe, pi’api’a alracenai. mani alriname ’i aolrolai sorovo poa ’aomo. mani pato’iline linanai “amopasolatemita laalakenomi.”
dhona’i ’Aomo alriname voa’iname solate, okaodhona tasolasolatae. omalriname vilivili moa poa tangadhae mangese mani alranai apoto poa tota’ele mani ikinai toloholrae pasolatiname. aoanganai ’akadho’a caili, mani pasolatiname lo maelre. olo ’aanenga ’a: “omeca kaolo, takilrongo” mani iiname dhona’i ’Aomo. mani pii’a tasolasolatae todha’ane mani pii’a tota’osarisariae. alropengengadha tasolasolatae todha’ane omoanganai ’akatolro caili solate. otaramangelenganai la ka’epate kalrima dhona’i vanidho, mani tosanganai la ka opoakadhiname ka pasolate
veavecahae la toalrai tasolasolatae.
lo pasolatedhiname, olriho’okanai ka sialalra, otovinai lo dhomanae. ’okolodho alakai ’a olriho’okanai vaha. lo ’idhanaenga mani kalrakasenai moa solate. mani dhaacenai moa ooma ’anopapalra linanai. mani poiname vo’oro po’ivo kamosia, mani pakaniname dhona’i ’Aomo, mani vaa’iname kipingi. mani kadhalamenganai moa solate.
lo pasolatedhiname, lo pato’odhiname a’ia’ipi, kaeaea “ici” miadhiname, mani poa “nii” miadha ’akadho’a.
dhona’i ’Aomo alranginame o talriho’o poiname apadhe’edhe’enge, poa Toladhekae, Tongodhae, apa’ikalromalromale, pa’aovaovaha. dhona talriho’o ova’aidhe ’eme’emelre, ta’akaea, ’akadho’a, ’akatolro.
說明日治時期日本人到舊萬山,當時只派一位日本人負責聚落的老師、警察等角色。日本人如何在聚落教授日語,也會召集三個聚落的族人舉行說日語比賽。