113 年全國語文競賽臺灣原住民族語言朗讀文章 【秀姑巒阿美語】 國中學生組 編號 4 號
O Re-ci

Mararid kako a misorit to re-ci, soriten ako ko malitemohay a demak to romi’amia’d. Ano mararid a misorit i, mapa’icel ko faloco’, pakahadi^di^, ato malo pidadingoan to ’orip no tireng ko ri-ci. O roma^ sato, matongal ko fana’, ma’ikes ko harateng, orasaka mararid kako a misorit to re-ci to romi’ami’ad. Soriten ako ko nikalalicay no singsi^ ato ina^ ato mama^ ako. Soriten ako ko sowal no kapot ako ato niharatengan ako. Caay ko sapanengneng to tao ko ri-ci, saka nga’ay kako a misorit to masamaamaanay a niharatengan ato malitemohay i ’orip ako to romi’ami’ad. Matiya o masimeday i ’ariri a dafong, caay ka nga’ay a mipanengneng i cimacimaan.

Sa’aya’a:yaw a misorit to re-ci i, masapa^ ko harateng, o maan ko sasoriten hakiya saan; nawhani, mato malecaday ko malitemohay to romi’ami’ad; inacila^ i, matira ko demak, anini^ a romi’ad i, matira: to. Nikaorira, caay ka sawi^ ko faloco’ ako. Halafin hala:fin to i, masalalan to ko harateng, mafan’ to a misilsil to mata’elifay a demak to romi’ami’ad. Soriten ako ko kakalimelaan a demak to cecay a romi’ad, ano kalipahakan to, ano karamoman to, ato ya caayay ko mamapa:wan ako a demak.

Satapangan i, caay ko rahodayay a palowad to nga’ayay a pinangan, nikaorira, ano malaheci^ ita a mipalowad kora nga’ayay a pinangan i, nanananam sato kita i ikor. Mala o rahodayay to koya kakaoratan a demak. Matiraay ko pisorit to re-ci hananay. Ano pakareko^ kita a misorit to romi’ami’ad i, caay pakatolotolo^ a folad i, nananana:m sato. Caay to ko kakalifotan, caay to ko ’inorong kora pisorit. Kakahad to ko niharatengan ita, mafana’ to kita a misilsil to demak, matongal to ko fana’ ita a misorit. Ora re-ci, matiya o caayay ka lifoten a idang, malo piparatohan ita to masamaamaanay a karorayan kakeseman no faloco’.

Anini^, caay to pilawa^ kako to romi’ad a misorit to re-ci, ano maotao:tang to dadaya^ i, soriten ako, matiya o pisolac to wadis yo tala’ayaw a mafoti’. Lahecien ako a mireko^ konini a nga’ayay a pinangan a tahada’oc, o todong no mikilokay kako to ’orip ako, malo dadingo^ a patiko^ a minengneng to ’orip no niyah.

113 年全國語文競賽臺灣原住民族語言朗讀文章 【秀姑巒阿美語】 國中學生組 編號 4 號
日記

我每天寫日記,這樣可以訓練我的思考、培養耐心及自我反省。寫日記有很多好處,我們何不從現在起養成寫日記的好習慣。學校的連絡簿其實也是寫日記的一種,只是日記可以無所不寫,是個人隱私。

剛開始時,每天最苦惱的就是寫日記了,實在是不知道要寫什麼。昨天寫的跟今天好像差不多,都像是流水帳一樣。後來愈寫愈有心得後,其實日記就是將一天中,最有意義的事寫下來,無論是最快樂、最難忘或是最特別的事,拿一件事來闡述觀點或抒發情緒。

萬事起頭難,不過一旦成習慣,就會成為一件很自然的事。寫日記也是一樣,只要堅持每天寫,不出三個月就會成為習慣,它就不會再是負擔。接下來你會發現很多事在改變,發現你的思維變廣了,看法多面了,文筆豐富了,記憶增長了。同時你也多了個能任你傾訴的知己朋友。

現在無論多晚我都會寫日記,就好像睡前要刷牙一樣自然。我會把我寫日記的這個習慣保持下去,成為我終身的習慣,同時為自己留下一本酸、甜、苦、辣的回憶錄。

文章資訊
文章年度
113
文章編號
4
文章組別
國中
文章語別
秀姑巒阿美語
族語標題
O Re-ci
漢語標題
日記
文章作者
朱清義Kolas Foting
漢語摘要