108 年全國語文競賽原住民族語朗讀 【茂林魯凱語】 國中學生組 編號 1 號
takdrɨngésu miya

musobakéta takedrengé su miya na bɨka ka sakura na makecɨngé. tumata nia ka urugu miti dria takedrengé su yata ku tumadredra ku kedredremendra. ku yienela na marudrenge, iké dra spabakédra na thabɨbɨre si bobaru, ina gidra nga ibiciringi musobaka na takedrengé su mana bɨka ka ika tuménia técavenani kini ma. odranga kené miti ka mobréthénga zidai ka tédra irigu nga musobaka na takedrengésu mana bɨka. iké ku pubuelentata sarkéta muvane, si niké ku tulunédra ku takedrengé su yiata.

sessaka, angipétha miti ku kusabéyiata na saceba, pétha sulute na kapién, sulute piké socisu, takedrengé su mia. pétha takedrengé su mia na tangkau, iké ku angipétha su psakainga kedredre musu na makainunga. duru mtakedrengé nga pubuere ku takedrengé su yiasu ku kedredreme su.

skadrusa, pubuele miti musobaka pikilivu. mra pubuele musobaka pikilivu ku makadopadra nga. si iku takedrengé su yiasu ku técavenadra ka nirigu na ico ku tumanedra, ika tuminia kini mia.

skaturu, spasoparédra ka mra pubuele sngéiaro dria ku margi na sarkiké. sarké musu ku tumane su, putumé na ico pusopera, nudru ma pikilivu dria ku prevkédra na depe. ikénga ku supasuparé dra na ico.

skathepate, tapara iké biladra. ina ikédra takargiana zikan ka iku leséta si kadelamasu na ico ka uduru mra pubuele ku temane su tekecengé dia. makasi tédra na matɨkadrengé ku sarkiké putumé pubuele takedrengé su yiasu.

imiti ka kené takedrengé su yiata mra pikéné kedredreme su, sutmai nia ka nukirimuru ma musu, si idurunga musu nia pubuele musobaka. sukédranga, ina matɨkadrengé ka aribungunga pubuele musobaka takedrengé su mia si iku spabaké su nikédria ku kedredredra mragi. miti ka tara nia mdaeme pubuele sarké takedrengésu mia, si taduru mavuvane idadelé.

ina ik dra ku irigu iutumé yiali ka iké musu bilali iké ku spabakéli, tumaninia iké musu ka angirigu kɨkɨnga itangesakɨ mathaingogno mia.

sukétanga, ina pubueleta nga repenge ku takedrengé su yiata ka adra ikirimuru iké ku tulunédra takedrengé su yiata, niduru kedredreme ta mavuvane idadelé.

108 年全國語文競賽原住民族語朗讀 【茂林魯凱語】 國中學生組 編號 1 號
如何說謝謝

說謝謝相當重要,我們都了解被感謝的感覺。道謝的方式不只一種,以行動來表示可以加深關係,還能使感恩更有其意義。

1、親手做禮物:製作感謝卡、影片、蛋糕,任何花時間製作的東西,能真誠的地表達感激之情。

2、公開的讚美:公開讚美他人所做的行為,使對方也能受到其他人的肯定。

3、複製他們的幫忙:模仿善行的好榜樣,對人付出,也成為別人的幫助。

4、陪伴在身旁:以有品質的時間陪伴朋友或所愛的人,表達你對這份關係的重視。

表達感謝並沒有特定的方式,只要抱持真誠的感情,都會成為打動人心的感謝之意。

事實上,感謝若不及時表達,常把感謝放在心裡,或者忘記又或者不說出來,對方是無法感受到的。

把握每一刻,隨時表達感謝,拉近彼此的距離!

文章資訊
文章年度
108
文章編號
1
文章組別
國中
文章語別
茂林魯凱語
族語標題
takdrɨngésu miya
漢語標題
如何說謝謝
文章作者
魏頂上
漢語摘要
參考蒲公英希望月刊「如何說謝謝」