108 年全國語文競賽原住民族語朗讀 【鄒語】 高中學生組 編號 4 號
hola tmotmaseiti ’e cou

hola tmotmaseiti ’e cou la yahahafa to maameoi tomo conoemoo ’o ’o’oko he, laso yaa iachi hupa ’emo macoconoemoo, maitono mafufuengu, mac’oc’oeha, zoezoyʉ. k’ok’oeno hola homeyaya la titho to humu ho cfua ’o tonu’u, tena mimimia ’o iachi hupa ho sʉ’ti, te m’ea to’usnu no ak’emameoi. honci mani’i na isi yoni sʉ’tʉ, mo meoisi na hupa ta emootane’e.

hola tmotmaseiti ’e cou, ahoi ho lann’a foinana, la ahoi to maskʉ veia uteu acʉ’hʉ ho tenac’u mameoi ho meelʉ iachi cocoeconʉ. ’e hahocngʉ ta cou lahe ananav’a hioa na’e tmotmaseiti, lahe yaica to mamameoi ‘ola meemealʉ tmotmaseiti tena maezo taso ho e’ʉteʉ homo yu’susuyumo to hangʉ.

’ela tmotmaseiti ta cou a’toana, mo mav’ov’o ’ola titit’a, ’omo coni, la poa av’u, titho to avu’u ho poa meobango to yuansou, tenacu titho to poyave ’o cou ho seu’ca. pantola titho to fsuyu ho pnaa. hola poa av’u, honci toe’usnu to hupa no mocmo, honciko mayo no fou, la ta’upi ’o himho hupa. ’o mo yuso tola hia tmotmaseiti la boepono, ’e boepono mo n’ano mav’ov’o, patola soesʉnva, patola soet’angva, mo mani’i ola teoteai ci mahoh’oepona. ’omo tuyu zou sofsuya. ’omo sʉptʉ , la yaica zotayo, hola zotayo la na’no sino yonto la beahci ci ’e’evi ho mooteo no yuansou, patola maezo yonto lahe yoni mimo to chumu to yuansou ho zotayo. ’omo eimo, la yainca phomeo, la hmoi ’o fuengu hopoa noekotu ’o yuansou, ’emo maica ci yaafou, ahoi ne mohcula maaya, ’anala hioa ta cou’atoana.

’e cou’atoana mo mani’i ola peisia homo tmotmaseiti, tela ake’a poa kakutia nala hia pohtutumzo no mayuyuansou. maihola no ’ekubi, eemo, yaa mcoi ci cou, o’a las’a meelʉ tmotmaseiti. hola tmotmaseiti ’e cou mo pio ’ola humzi, la ma’cacei, hongci kuzo na ceei o’a las’a meelʉ tmotmaseiti,mai honcino yacei nomo pasunaeno, fkoi, tungeoza mo kuzo ci ceei ’emo maica, honci yacei no mamespingi, lahe yainca te mayo no fuzu. hola tmotmaseiti ’e haahocngʉ la tmalʉ to oazmʉ, honci ʉmnʉ ’o tmu’a’ausnasi, te meelʉ mo’usnumaica, honciko baito nomo mifeoyʉ no ceongʉ ci fkoi, la moove ho maine’e, hoci pasingi ho ten’a mo’usnu maica mo maezo kuzo hoci e’ohʉ. ’e cou la na’nosi tmotmaseiti hola hotov’oha ho hosoyʉma, mo iachi ya hupa ‘emo macoconoemoo, alas’a ’ucia ’akukuzoa ’e iachi hupa, honciko ’aha’o uhno hupahe ho tmotmaseiti, la toehunga kuzoa, a’vinano la he koica to mamameoi ho aovoha ‘o hupa, ho peemzeni to iko asoeza usa ci hupa ’o iachi hupa, lahe’so yainca ne noan’ao mo mais’a feango ta yatatiskova ’e hupa, o’a las’a aʉnpʉnpa pʉpʉpʉta no mocmo. ’e hupa ho hosa ho kuba, lahe atva’esa sia to t’ot’ohʉngʉ no haahocʉngʉ ta cou atoana.

108 年全國語文競賽原住民族語朗讀 【鄒語】 高中學生組 編號 4 號
鄒族狩獵文化

每個家族自有hupa,路祭要巡視hupahumu葉包小米作為土地神的祭品,humu越多表示家族領域越大。

狩獵是男人的工作,從十三歲到成年由長輩帶領。

追逐獵,獵狗追逐野獸後獵人捕殺,獵物跑到別家獵區須分享;陷阱獵:套腳或脖子;機關獵;守候獵:在果樹或獸泉處守候;焚獵:森林圍三邊焚燒,已禁用。

kuba或家屋重建時、服喪都禁獵。狩獵前夢占,夢不好不上山,唱歌跳舞不好,蛇、鰻魚不吉,夢到美女很好。鳥占聽鳥聲辨別吉凶,急促不吉,緩慢吉。路上遇鳥急促飛去最不吉。蛇橫跨路上定要折返。哈欠、噴嚏也是禁忌。

秋冬較多狩獵,每一家族有自己的獵區,自己的獵區不會趕盡殺絕。若到別的獵區打獵大家都會責備,嚴重者要割讓獵場給對方,獵區不可隨意侵犯。在以前家族獵區如男人的身體是不可以隨便侵犯。家族獵區、部落、聚會所是鄒族男人最重視的事情。

文章資訊
文章年度
108
文章編號
4
文章組別
高中
文章語別
鄒語
族語標題
hola tmotmaseiti ’e cou
漢語標題
鄒族狩獵文化
文章作者
浦珍珠
漢語摘要