hola ’ tmotmaseiti e cou la yahahafa to maameoi tomo conoemoo e ’o ’o’oko he, laso yaa iachi hupa ’emo macoconoemoo,mafufuengu, mac’oc’oeha﹑zoezoyʉ, k’ok’oeno holacu aepʉnʉ homeyaya la titho to humu ho cfua ’o tonu’u, tena mimimia ’o iachi hupa ho sʉ’ti, te m’ea to’usnu no ak’emameoi. honci mani’i na isi yoni sʉ’tʉ, ci pʉhpʉngʉ mo meoisi na hupa ta emootane’e.
hola cocoeconʉ ta fuengu ’e cou, ahoi ho lann’a foinana o hahocngʉ, acʉ’hʉ ho tenac’u mameoi, la meelʉ iachi cocoeconʉ,’e hahocngʉ ta cou lahe ananav’a hioa na’e tmotmaseiti, lahe yaica to maameoi ’ola meemealʉ cocoeconʉ ta fuengu,tenana maezo taso ho ’ʉteʉ homo yu’susuyumo to hangʉ.
’e la tmotmaseiti ta cou mo mav’ov’o ’ola h’ih’iyoa, ’o mo coni, la poa ’av’u, titho to avu’u ho poa meobango to yuansou, tenacu titho to poyave ho seu’ca,pantola titho to fsuyu ho pnaa. hola poaav’u, honci toe’usnu to hupa no mocmo, honciko mayo no fou, la ta’upi ’o himno hupa,’o mo yuso tola hia tmotmaseiti la boepono, ’e boepono mo n’ano mav’ov’o, patola seoesʉnvi, patola seoet’angva, mo mani’i ola teoteai ci h’oepona,’o mo tuyu zou sofsuya. ’omo sʉptʉ, la yaica zotayo, hola zotayo la na’no sino yonto mo beahci ci ’e’evi ho mooteo to yuansou, patola maezo yonto lahe yoni mimo to chumu ho zotayo,’omo eimo, la yainca phomeo, la mohoi ’o fuengu hopoa noekotu ’o yuansou, ’emo maica cila hia yaafou, ahoi ne mohcula maaya,’anala hioa ta cou’atoana.e.
hola cocoeconʉ ta fuengu e haahocngʉ la tmalʉ to oazmʉ, honci ʉmnʉ ’o tmu’a’ausnasi, te meelʉ mo’usnumaica, honciko baito nomo mifeoyʉ no ceongʉ ci fkoi, la moove ho maine’e, hoci pasingi ho ten’a mo’usnu maica mo maezo kuzo hoci e’ohʉ,e cou la na’nosi tmotmaseiti hola hotov’oha ho hosoyʉma.
mo ya hupa e mo macoconoemoo,a las’a ’ucia ’akukuzoa e iachi hupa, honciko ’aha’o uhno hupa he la toehunga kuzoa, la he koica to maamameoi la aovoha‘o hupa su, ho peemzeni to iko aasoeza usa ci himno hupa,o iachi hupa, lahe’so yainca ne noan’ao mo mais’a feango ta yatatiskova,o’a las’a aʉnpʉnpa pʉpʉpʉta no mocmo,e hupa, hosa ho kuba, lahe atva’esa siano to t’ot’ohʉngʉ to haahocʉngʉ ta cou atoana.
每個家族都有自己的獵場hupa,小米祭過後進行sʉtʉ時要巡視家族的獵場hupa,用humu血桐葉包小米作為土地神的祭品,humu越多表示家族領域越大。
狩獵是男人的工作,從約十三歲到成年由長輩帶領,一直到能獨立狩獵,越能獨立狩獵的男子就能抵禦外來敵人。狩獵有很多方法,也有許多禁忌,每一家族有自己的獵區,若你到別的獵區打獵大家都會責備,嚴重者要割讓獵場給對方,各家族的獵區是不可隨意侵犯。