mo botngonʉ na moso la nantʉ’ca ta cou ci mocmo tola ‘oengha to h’oehamvato, maino nia takupuyanʉ, ya’aezuonʉ, taivuyanʉ, ho ina nia sayuc’u, isi cu acʉha peela cohivi maitan’e zou nia masisia, at’inghi, mo coni ‘ola ‘oengha ho o’te ahta cohivi nia a’ʉmtʉ cuma ho nia yanenu ? ‘a eno ‘ola yainca meefucu.
pano moso nana yonne iskiana ci mamespingi, moso nana cocapo ho tibkobkocʉ no ehti no lauya ho to’seni no ceoa, mainci pano nana meefucu cimo yono ceoa ho atfʉnga tasucia na isi toai ci lauya, isi nana ta’sona no mamespingi ho isi akoeva no tʉtpʉta no meefucu, micu nana ’aoko moozoyʉ ho mici eoho’ʉ, uk’a cimo nana’so ahtu tmalʉ. micu nana mozʉ yu’sipeohʉ na mamespingi, ho tesi cu tʉtpʉta no meefucu, isi nana teeskukuyungveni, mo nana yukaci no meefucu na mamespingi, ho miebocʉ na meefucu, ma tesi iachia cocvi, hocu poesih’a na mamespingi, micu nana eno meelʉ toekameosʉ ho isi poesih’a, ‘aokasi peobanga ho o‘te ahta ticuna, isi nana ataveia hcoceuni no poeave.
pano moso cu nana ngangho’ʉ ci mamespingi, mosoc’o noachi no emoo, ihe nana usa ho tʉtʉpʉta no meefucu, mo nana tibkobkocʉ no ehti no ma’e’evi homo mino ceonʉ, ntesi la akoeva no humi hoci la meelʉ toekameosʉ ho yuovei. ho mohcu yayo na oko no mamesipngi hocu saasmoyʉskʉ, la nana asngʉcʉ fiho hola e’ohʉ, osi cu nana la yainca no inosi: 「te ko la miikikieingi, hoci ko la baito no mo yaa ezoyʉa, ’aeno ic’o ’o ohto ei’mii.」
mohcu eno sʉc’hʉ no nia emoohe, mo nana ahoi yono ciengona no hifi ho eʉbxhʉ, ko’ko ohe cu osnia cohivi no nia ’oahngʉsi.
傳說曾提到不少跟鄒族關係很密切的外族,包括小矮人等等。有位婦女爬楓樹採樹枝丟在地上,meefucu把樹枝排好,婦女擔心被meefucu抓走,就一直大喊,但沒有人聽到。當meefucu要抓時她,她們一直纏鬥,直到meefucu放了響屁後大笑、鬆手,婦女就跑走了。有一孕婦遭到meefucu擄走,她沿路把樹枝折斷做標記,婦女的孩子長大,相約逃跑,走在當初婦女折斷的樹枝的地方,Meefucu已追不到,她們躲在屋旁立著的草蓆後方,吹起鼻笛與家人相認。