“muyo maine’e ho pei’i”, isi na’nohe taseolʉi ho isi talʉi na eni, o’anate ’ahʉyʉ ngoseo ci yaahioa, at’inghi to a’ ʉmtʉsi, o’amos’a maica na hia sonʉte! asansano o’amos’a maita ito ta’cʉ’ha maitan’e, zou paavi si tvofʉesa ho mayo to fʉesʉ, hocu paavi ’o ngasu tec’u meelʉ mais’a mo tipo’e, akameosʉc’o tuyafo tomo mav’ov’o cimo mafe ci ma’o’oanʉ.
ne noana’o lano mainenu ’ola hia ’apapeipei’ia? te’oeno a’ ʉmta eʉsvʉsvʉta, ’a mi’o no’so ’oha yubankake, ahtuo’te i’to’tohungu ta’u meelʉ moc’ʉhʉ to pai to ketbʉ, ho mono’so t’ozu ’o isi sia ci ’oanʉ, la’u meelʉ boemi to hopi ho sicngi, si’usna to os’o poa bichipi to tvofʉesa cimo kahkʉmnʉ ci mongnʉ no pcoknʉ, ta’u ho’usna to huahua hocu huahua, ta’si cu boemi to apngu ho pusi, yaicacu ho’usna tomo smolenge to payae ci suhngu hocu pe’eni.
’ola titha homo me’eni, panto mo tacvoh’i la yainca “pngiei”, panto mo mais’a sufeoya no poufeufa, lato c’o’so yaeza yainca “sufeoya”, ’olahe titha to mamameoi la’so angu eecvʉhʉ ho taacvoh’i, honci no tisufeoya ’so ’oha zomateno. holano me’eni, honciko anga tʉyʉca ’o pngiei ma tako tifʉcʉ’ʉ, honcikos’o anga ’oha tʉyʉca tako paehocneni ’o pngiei su, zou ho maica honciko ’oha zomateno to taicosi, ma tako zoyuuhi. ne mo’un’ala oko o’ula tuteuyuna ho ocia ciha ’o os’o zoyuhi, ’ama osila meoino t’ʉtei ho kuici koica to nia ba’i’u. ta cou ’e isi tuyafa ta tvofʉesa ci ’oanʉ, ’alas’a ahta a’hi’hisa, ’a isieno faeni no ba’eton’u, ko’ko lato a’ʉmta na’no angongohia ’e ma’o’oanʉto.
cu zoepʉngi, la ake’a po’ia ’o suhngu, tac’u boema emucu ho bumemeala peo’usna to apngu hocu pusi ho yaai teusu, honci meemealʉ mopsu, la tisosonʉ ho yonghu ho isi aiti ’omo mopsu, zouho’osila mais’amo tma’hongʉ ho ohteuyunu to taicosi ’o teususi! cuno na’no sonʉ ho isi pa’tateusi, cu aepʉnga, ’omo hof’oya ci fʉesʉ tac’u ho’usna to tvofʉesa, hocu a’ʉmtʉ ahoicu apapeipei’i.
’a laeno maica ’e hia aoyocʉ tala yainca-- ”muyo maine’e ho pei’i”, te’o e’upan’a, hola momaine’e leano ahtu psasayae, mala euhuhcu to tako titha pei’i ci tuapiu(tuapzu). zou hoci no suu! teko kaebʉhe tmo’papeohaengu, hocieno o’te mioci he muyo maine’e ho apapepei’i?
「先回家煮飯」聽起來悅耳動聽,不用辛苦工作,但没那麼簡單!不是我們所想像,打開米甕取米、打開瓦斯爐,像變魔術般變出豐盛好吃的菜餚。
如何備餐?是用hopi撈米倒入huahua 磨米,再倒在payae上面的木臼,打米時,若打不準正中央會掉滿地,小時候曾偷懶用掃把掃掃丟掉,被祖母大聲苛責嚴厲訓戒,不允許從倉庫取出的糧食浪費,那是小米女神恩賜之物。打好後才正式完成「先回家煮飯」的前置作業,若是你,你會想辛苦的鋤草工作或先回家煮飯?